Ema Črnjak, Silvia Golem
Ekonomski Fakultet Split, Sveučilište u Splitu, Cvite Fiskovića 5, 21000 Split, Republika Hrvatska
DOI: https://doi.org/10.31410/EMAN.2018.882
​​

2nd International Scientific Conference – EMAN 2018 – Economics and Management: How to Cope With Disrupted Times, Ljubljana – Slovenia, March 22, 2018, CONFERENCE PROCEEDINGS published by: Association of Economists and Managers of the Balkans, Belgrade, Serbia; Faculty of Management Koper, Slovenia; Doba Business School – Maribor, Slovenia; Integrated Business Faculty –  Skopje, Macedonia; Faculty of Management – Zajecar, Serbia, ISBN 978-86-80194-11-0


Abstract​

Glavni cilj istraživanja je empirijski istražiti smjer i oblik veze između veličine grada i kvalitete života u gradu. U procesu operacionalizacije koncepata koje istražujemo, u literaturi nailazimo na problem definiranja i mjerenja koncepta kvalitete života u gradu. Kvalitetu života ili, generalno govoreći, prosperitet, moguće je definirati na različite načine. Svaki grad i njegovi stanovnici, ovisno o stupnju socioekonomskog, povijesnog i kulturološkog razvoja, interpretiraju prosperitet na vlastiti jedinstven način. Ipak, moguće je definirati neke zajedničke uvjete i stanja koji osiguravaju procvat urbanog stanovništva, sretnu i zdravu sredinu u kojoj se događa rast tvrtki i razvoj institucija, te integracija i raznolikost fizičkog prostora (UN-Habitat, 2013), i u tom svijetlu UN definira indeks prosperiteta grada (eng. City Prosperity Index – CPI) kojeg koristimo u empirijskom dijelu rada. Dostupnost podataka za CPI indeks i 5 glavnih pod-indeksa od kojih je ovaj indeks sastavljen, diktiraju veličinu uzorka i korištenje kros-sekcijske ekonometrijske tehnike. Testiranje se najprije vrši na širem uzorku kojeg čine 73 svjetska grada u godini 2012. Nakon toga, zbog nedostupnosti podatka i potrebe proširenja modela, koristimo manji uzorak. Rezultati analize pokazuju pozitivnu, nelinearnu vezu između kvalitete života i veličine grada koja poprima oblik obrnute „U“ krivulje. Teorijska i empirijska literatura koja se bavi kvalitetom života u gradu je vrlo raznolika zbog složenosti koncepata, te obilja i raznolikosti čimbenika koji određuju kvalitetu života. Područje istraživanja je mlado zbog čega ne postoji mnogo radova na ovu temu, ali se ono brzo razvija. U tom smislu, ovaj rad doprinosi postojećoj literaturi nudeći empirijski dokaz o nelinearnosti veze između veličine grada i kvalitete života u gradu.
​​
​​

Key words

veličina grada, kvaliteta života, indeks prosperiteta grada 

References

[1]  Breuer, W. i Brueser, D., 2013. Determining Indicators of Quality of Life Differences in European Cities. Working Paper EIBURS RWTH Aachen Series 1/2012. Dostupno na: https://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=2124984, [pristupljeno 10.11.2014.].
[2]  Eurostat, 2008. The Urban Audit- measuring the quality of life in European cities. Dostupno na:https://scholar.google.hr/scholar?q=the+urban+audit+%E2%80%94+measuring+the+quality+of+life+in+european+cities&hl=en&as_sdt=0&as_vis=1&oi=scholart&sa=X&ei=IzZrVNaSMeOhyAOw2YHwBQ&ved=0CBkQgQMwAA, [pristupljeno 10.11.2014.].
[3]  O’Sullivan, A., 2007. Urban Economics. 6 izd. New York: The McGraw-Hill Companies.
[4]  Rojas, M., 2008. The Measurement of Quality of Life: Conceptualization Comes First. A Four-Qualities-of-Life Conceptual Framework and an Illustration to Latin America. Facultad Latinoamericana de Ciencias Sociales. Dostupno na: https://www.iadb.org/res/laresnetwork/files/pr308finaldraft.pdf, [pristupljeno 3.11.2014.].
[5]   United Nations Human Settlements Programme (UN-Habitat), 2013. State of the world’s cities 2012 / 2013 Prosperity of cities. Dostupno na: https://sustainabledevelopment.un.org/content/documents/745habitat.pdf, [pristupljeno 27.04.2015.].

Association of Economists and Managers of the Balkans – UdEkoM Balkan
179 Ustanicka St, 11000 Belgrade, Republic of Serbia