The Social Values of the Croatian Society
and the Legitimation of the Post-Socialist Legal Order

Valentino Kuzelj – Zagreb, Hrvatska

Zrinka Erent-Sunko – Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet, Trg Republike Hrvatske 14, 10000 Zagreb, Hrvatska

Danijel Javorić Barić – Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, Ljudevita Gaja 2, 49217 Krapinske Toplice, Hrvatska

Sažetak: Socijalne vrijednosti dio su socijalnih politika koje su se razvijale pod utjecajem različitih čimbenika i povijesnih okolnosti. Od blagog nagovješta­ja socijalnih prava do socijalne države, rasle su i mijenjale se socijalne vrijed­nosti kao dio socijalnih politika koje su građanima trebale osigurati sigurnost. U socijalističkim je državama bio posebno razvijen sustav socijalnih prava, ali je on imao za svrhu osigurati stabilnost koja bi poslužila kao legitimacija so­cijalističke vlasti. Utoliko se socijalistički poreci razlikuju od socijalnih država koje su socijalne vrijednosti i njihovo ostvarenje ugradile u svoje pravne susta­ve kao sredstvo ostvarenja socijalnih vrijednosti i temeljnog pravnog načela socijalne pravde. U demokratskoj tranziciji bivše su socijalističke države nor­mativnu podlogu socijalne djelatnosti države ugradile u svoje ustavne doku­mente. Tako se i hrvatski ustavotvorac opredijelio za koncept socijalne države kao jedne od temeljnih odrednica samostalne i demokratske Republike Hrvat­ske te je, ugradivši socijalne vrijednosti u ustavni dokument, socijalnim pravi­ma priznao karakter subjektivnih ljudskih prava.

Abstract: Social values are a part of social policies that have developed un­der the influence of various factors and historical circumstances. From a slight hint of social rights to the welfare state, social values grew and changed as part of social policies that were supposed to ensure security for citizens. In so­cialist countries, a system of social rights was specially developed, and its pur­pose was to ensure stability that would legitimize socialist government. To that extent, socialist orders differ from welfare states that have incorporat­ed social values and their realization into their legal systems to realize social values and the fundamental legal principle of social justice. In the democrat­ic transition, former socialist states incorporated the normative basis for so­cial measures into their constitutional documents. In the same manner, the Croatian constitution maker opted for the concept of the social state as one of the fundamental determinants of the independent and democratic Republic of Croatia and, having incorporated social values into the constitutional doc­ument, recognized the character of subjective human rights as social rights.

8th International Scientific Conference – EMAN 2024 – Economics and Management: How to Cope With Disrupted Times, Rome, Italy, March 21, 2024, CONFERENCE PROCEEDINGS, published by: Association of Economists and Managers of the Balkans, Belgrade, Serbia; ISBN 978-86-80194-83-7, ISSN 2683-4510, DOI: https://doi.org/10.31410/EMAN.2024

Creative Commons Non Commercial CC BY-NC: This article is distributed under the terms of the Creative Commons Attribution-Non-Commercial 4.0 License (https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/) which permits non-commercial use, reproduction and distribution of the work without further permission. 

REFERENCES

Albert, R. (2010). Constitutional Handcuffs. Arizona State Law Journal, 42(3), 663–715.

Bačić, A. (1995). Ideologija i ustav – prilog pitanju ideološkog identiteta Ustava Republike Hr­vatske iz godine 1990. Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 32(1-2), 85–91.

Bačić, A. (2021). Trendovi i varijeteti konstitucionalizma s početka 21. stoljeća (hrvatske reflek­sije 1990.–2020.). U: A. Bačić (Ur.), Ustavne promjene i političke nagodbe: Republika Hr­vatska između ustavne demokracije i populizma (str. 13–50). Zagreb: HAZU.

Barić, S. (2021). Ustav, ali najljepši: Premise kvalitete funkcioniranja ustavnog poretka i potre­be tekstualnih izmjena Ustava RH. U: A. Bačić (Ur.), Ustavne promjene i političke nagod­be: Republika Hrvatska između ustavne demokracije i populizma (str. 179–201). Zagreb: HAZU.

Barić, S., & Vukas, ml., B. (2020). Nove koncepcije državne suverenosti i organizacije vlasti u srpanjskim ustavnim amandmanima iz 1990. – uz tridesetu godišnjicu Ustava RH. Prav­ni vjesnik, 36(3–4), 9–24. https://doi.org/10.25234/pv/10948 

Barić, S., & Vukas, ml., B. (2021). Ecce Constitution: In Occasion of the 30th Anniversary of the First Croatian Constitution. Quaderni amministrativi, (2), 5–18.

Bežovan, G. (2009). Civilno društvo i javna uprava kao dionici razvoja kombinirane socijalne politike u Hrvatskoj. Hrvatska javna uprava, 9(2), 355–391.

Blažević, R. (1993). Postsocijalistički poreci i legitimitet. Zbornik Pravnog fakulteta Sveučili­šta u Rijeci, 14(1), 13–24.

Blažević, R. (1995). Legitimacijska kriza postsocijalističkih poredaka. Politička misao, 32(3), 56–63.

Burić, I. (2017). Teorijske refleksije o mogućim uzrocima inertnosti egalitarnog sindroma. Re­vija za sociologiju, 47(3), 335–359. https://doi.org/10.5613/rzs.47.3.4 

Burić, I., & Štulhofer, A. (2016). In Search of the Egalitarian Syndrome: Cultural Inertia in Cro­atia?. Financial theory and practice, 40(4), 361–382. https://doi.org/10.3326/fintp.40.4.1 

Burić, I., & Štulhofer, A. (2020). Egalitarni sindrom – Sučeljenost kulture i društvenog razvo­ja. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.

Constitution de 1791, https://www.conseil-constitutionnel.fr/les-constitutions-dans-l-histoire/ constitution-de-1791 [pristup: 15. prosinca 2022.].

Čepo, D. (2015). Uvod u Tripalovu obranu demokracije i socijalne države u Hrvatskoj. U: D. Čepo, S. Ravlić, & G. Sunajko (Ur.), Miko Tripalo: Za demokratsku i socijalnu Hrvatsku (str. 263–284). Zagreb: Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo.

Déclaration des Droits de l’Homme et du Citoyen de 1789, https://www.conseil-constitutionnel. fr/le-bloc-de-constitutionnalite/declaration-des-droits-de-l-homme-et-du-citoyen-de-1789 [pristup: 15. prosinca 2022.].

Declaration of Independence: A Transcription, https://www.archives.gov/founding-docs/decla­ration-transcript [pristup: 15. prosinca 2022].

Dolenec, D. (2014). Preispitivanje „egalitarnog sindroma“ Josipa Županova. Politička misao, 51(4), 41–64.

Dolenec, D., & Širinić, D. (2018). Još uvijek teorijska fantazija: egalitarni sindrom Josipa Župa­nova. Politička misao, 55(3), 7–42. https://doi.org/10.20901/pm.55.3.01 

Erent-Sunko, Z., Kuzelj, V., & Kvartuč, D. (2022). Ustavotvorčeva vizija socijalno pravedno­ga poretka i zaštita dostojanstva siromašnih osoba: je li vrijeme za napuštanje kažnjava­nja prosjačenja i skitnje?. Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, 13(1), 13–32. https://doi.org/10.32984/gapzh.13.1.2

Kurtović, Š. (2005). Hrestomatija opće povijesti prava i države, II. knjiga, Zagreb: vlastita naklada.

Kuzelj, V. (2019). Apologija socijalne države nasuprot institucionalizaciji nejednakosti u neoli­beralnom poretku. Paragraf, 3(1), 59–84.

Kuzelj, V. (2022). Normativni konstitucionalizam i jamstvo socijalnih prava u ustavnoj državi. Političke perspektive, 12(2), 57–87. https://doi.org/10.20901/pp.12.2.03 

Kuzelj, V. (2023). Hrvatski socijalni Ustav u očekivanju svojih herojskih sudaca. U: V. Kuzelj et al., Socijalna država kao temeljna vrijednost suvremene Republike Hrvatske (str. 3–38). Zagreb: Udruga Pravnik.

Kuzelj, V., & Horvat Vuković, A. (2022). Apoteoza socijalne države: ustavno-identitetska uko­rijenjenost socijalne pravde u Republici Hrvatskoj. Politička misao, 59(1), 75–99. https://doi.org/10.20901/pm.59.1.04  

Kuzelj, V., & Kvartuč, D. (2021). Pluralizam ustavnih vrednota: konstituiranje socijalnog tržiš­nog gospodarstva u Republici Hrvatskoj. U: V. Bevanda, & R. Dias (Ur.), Economics & Management – How to Cope with Disrupted Times: Vol. 5. Conference Proceedings from the EMAN Conference (pp. 499–505). Association of Economists and Managers of the Balkans. https://doi.org/10.31410/EMAN.2021.499 

Kuzelj, V., & Petričušić, A. (2022). Neprihvatljivost artificijelnog izdvajanja socijalnih jamstava iz općeg koncepta ljudskih prava. Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 59(4), 747– 769. https://doi.org/10.31141/zrpfs.2022.59.146.747 

Kvartuč, D., & Kuzelj, V. (2021). Obrana egalitarnih vrijednosti u suvremenom hrvatskom druš­tvenom i ustavno-pravnom poretku: preispitivanje teorije egalitarnoga sindroma, Para­graf, 5(1), 9–31.

Kvartuč, D., Kuzelj, V., & Petrović, T. (2021). Uloga nacionalnih socijalnih država u očuvanju i zaštiti socijalnih vrijednosti u kontekstu neoliberalnog globalnog poretka. Zbornik radova Veleučilišta u Šibeniku, 15(3–4), 71–86. https://doi.org/10.51650/ezrvs.15.3-4.6 

Novosel, D., & Erent-Sunko, Z. (2012). Pregled razvoja radno-socijalnog zakonodavstva u En­gleskoj od 14. stoljeća: Poor Law – povijest kojoj se vraćamo?. Zbornik radova Veleučili­šta u Šibeniku, 6(3-4), 7–33.

Odluka o proglašenju Amandmana LIV do LXIII na Ustav Socijalističke Republike Hrvatske, Narodne novine br. 7/90.

Odluka o proglašenju Amandmana LXIV. do LXXV. na Ustav Socijalističke Republike Hrvat­ske, Narodne novine br. 31/90.

Peračković, K. (2004). Sociologija tranzicije: strukturalni, sociokulturni i neomodernizacijski pristup. Društvena istraživanja, 13(3), 487–504.

Perišić, N., & Vidojević, J. (2020). Konceptualizovanje siromaštva u socijalnoj politici i prak­si socijalističke Jugoslavije. Politička misao, 57(3), 150–173. https://doi.org/10.20901/ pm.57.3.06

Podolnjak, R. (2021). Zašto Hrvatskoj treba novi Ustav?. U: A. Bačić (Ur.), Ustavne promje­ne i političke nagodbe: Republika Hrvatska između ustavne demokracije i populizma (str. 203–248). Zagreb: HAZU.

Puljiz, V. (1995). Bismarckove socijalne reforme. Revija za socijalnu politiku, 2(3), 243–247. https://doi.org/10.3935/rsp.v2i3.518

Puljiz, V. (1992). Socijalna politika. U: E. Pusić (Ur.), Hrvatska: Zadatosti i usmjerenja (str. 112–116). Zagreb: HAZU.

Puljiz, V. (1994). Socijalna politika postsocijalističkih zemalja. Revija za socijalnu politiku, 1(1), 83– 90. https://doi.org/10.3935/rsp.v1i1.618 

Puljiz, V. (1997). Determinante razvoja socijalne politike. Revija za socijalnu politiku, 4(2), 111–121. https://doi.org/10.3935/rsp.v4i2.395 

Puljiz, V. (1998). Globalizacija i socijalna država. U: S. Zrinščak (Ur.), Globalizacija i socijalna drža­va (str. 11–34). Zagreb: RSP–SSSH.

Puljiz, V. (2001). Socijalna sigurnost između gospodarstva i politike u Hrvatskoj. U: S. Baloban (Ur.), Gospodarsko-socijalni izazovi u tranzicijskim zemljama (str. 155–173). Zagreb: Institut društve­nih znanosti Ivo Pilar.

Puljiz, V. (2006). Socijalna politika i socijalne djelatnosti u Hrvatskoj u razdoblju 1900.–1960. godine. Ljetopis socijalnog rada, 13(1), 7–28.

Pusić, E. (1996). Uvjeti institucionalne stabilizacije socijalne države. Revija za socijalnu politiku, 3(3– 4), 201–216. https://doi.org/10.3935/rsp.v3i3.456 

Rimac, I., Burić, I., & Štulhofer, A. (2017). Višerazinsko modeliranje egalitarnog sindroma i validaci­ja kratke skale SEMA-5. Politička misao, 54(3), 64–79.

Rodin, D. (2001). Paradoks pisanog ustava. Politička misao, 38(4), 76–92.

Rodin, S. (1998). Ustavni sud definira socijalnu državu. Revija za socijalnu politiku, 5(2), 111–118. ht­tps://doi.org/10.3935/rsp.v5i2.338

Sajó, A. (2006). Constitutional Sentiments. Acta Juridica Hungarica, 47(1), 1–13. https://doi. org/10.1556/ajur.47.2006.1.1

Scheppele, K. L. (2003). Aspirational and Aversive Constitutionalism: The Case for Studying Cro­ss-Constitutional Influence Through Negative Models. International Journal of Constitutional Law, 1(2), 296–324. https://doi.org/10.1093/icon/1.2.296 

Second Inaugural Address of Franklin D. Roosevelt, https://avalon.law.yale.edu/20th_century/froos2. asp [pristup: 2. veljače 2023].

Smerdel, B. (2013a). Ustavno uređenje europske Hrvatske. Zagreb: Narodne novine.

Smerdel, B. (2013b). Ustavna revolucija, demokratska tranzicija i vladavina prava. U: A. Uzelac, J. Ga­rašić, & A. Maganić (Ur.), Djelotvorna pravna zaštita u pravičnom postupku: Izazovi pravosud­nih transformacija na jugu Europe – Liber amicorum Mihajlo Dika (str. 27–45). Zagreb: Prav­ni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Staničić, F. (2022). Christian Values in the Constitutions of Croatia and Slovenia – A Comparati­ve Overview. Central European Journal of Comparative Law, 3(1), 203–220. https://doi.org/10.47078/2022.1.203-220 

Stubbs, P. (2019). Revisiting Social Policy and Socialism: Notes on the Yugoslav Exception. Global Social Policy, 19(1–2), 35–37. https://doi.org/10.1177/1468018119849218 

Sunajko, G. (2010). Politički identitet i hrvatska socijalna svijest: odrednice političkog identiteta. U: N. Budak, & V. Katunarić (Ur.), Hrvatski nacionalni identitet u globalizirajućem svijetu (str. 167–190). Zagreb: Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo & Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Štulhofer, A., & Burić, I. (2015). Je li egalitarni sindrom samo teorijska fantazija? Empirijski homma­ge Josipu Županovu. Politička misao, 52(3), 7–31.

Šućur, Z. (2021). Dohodovne nejednakosti i redistributivne preferencije u Hrvatskoj i zemljama EU-a: makroanaliza. Revija za socijalnu politiku, 28(2), 133–162. https://doi.org/10.3935/rsp.v28i2.1700 

Tripalo, M. (2015). Da li je Hrvatska socijalna država? Bokassa i Hrvati u Bijafri. U: D. Čepo, S. Ra­vlić, & G. Sunajko (Ur.), Miko Tripalo: Za demokratsku i socijalnu Hrvatsku (str. 373–377). Za­greb: Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo.

Ustav Republike Hrvatske, Narodne novine br. 56/1990., 135/1997., 08/1998., 113/2000., 124/2000., 28/2001., 41/2001., 55/2001., 76/2010., 85/2010. – pročišćeni tekst i 5/2014 – Odluka Ustavnog suda br. SuP-O-1/2014 od 14. siječnja 2014.

Ustavni sud Republike Hrvatske, Odluka br. U-VIIR-1158/2015 od 21. travnja 2015.

Ustavni sud Republike Hrvatske, Upozorenje br. U-VIIR-5292/2013 od 28. listopada 2013.

Vidović, D., & Pauković, D., (2011). Welfare State in Transition: Political Transformations. the Case of Croatia. U: M. Stambolieva, & S. Dehnert (Ur.), Welfare States in Transition 20 Years after the Yugoslav Welfare Model (str. 92–114). Sofia: Friedrich Ebert Foundation.

Vuković, V., Štulhofer, A., & Burić, I. (2017). Je li Županov imao pravo? Testiranje podrijetla i perzi­stencije egalitarnoga sindroma. Društvena istraživanja, 26(2), 207–225. https://doi.org/10.5559/di.26.2.04 

Zakošek, N. (1992). Demokracija i socijalizam između komplementarnosti i kontradikcije. Politička misao, 29(4), 101–108.

Zrinščak, S. (2003). Socijalna politika u kontekstu korjenite društvene transformacije postkomuni­stičkih zemalja. Revija za socijalnu politiku, 10(2), 135–159. https://doi.org/10.3935/rsp.v10i2.124 

Županov, J. (1995). Poslije potopa. Zagreb: Nakladni zavod Globus.