Introduction of the Euro in 2023 and Possible Effects on Tourism in the Republic of Croatia

Elvis Mujačević – Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija, Katedra za međunarodna ekonomska ulaganja, Sveučilište u Rijeci, Primorska 46, pp. 97., 51410 Opatija, Hrvatska

Zrinka Martić – Studentica diplomskog studija Menadžment događaja i slobodnog vremena, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija, Sveučilište u Rijeci, Primorska 46, pp. 97., 51410 Opatija, Hrvatska

Sažetak: Hrvatska je 1. srpnja 2013. godine postala članica Europske unije te se time ujedno i obvezala uvesti euro kao nacionalnu valutu čim na to bude spremna. Kada se makroekonomska situacija Hrvatske počela razvijati u pozitivnom trendu, nastupio je ulazak u Europski Tečajni Mehanizam (ERM II) 10. srpnja 2020., svojevrsnu čekaonicu za euro koja priprema državu za veliku promjenu. Iako je Hrvatska duboko euroizirana zemlja, čekaju je mjeseci prilagodbe na euro u smislu prilagođavanja cijena, informacijsko-komunikacijskih kanala te sprečavanje mogućih kriza i šokova koji mogu pogoditi ekonomiju zemlje prilikom konverzije. Da bi se šokovi minimizirali, nastoje se ispuniti Maastrichtski kriteriji. Navedene su sve moguće pozitivne, ali i negativne posljedice koje se mogu očekivati te je kroz anketu o percepciji građana prikaza¬na njihova razina informiranosti o prelasku na euro, ali i strahovi poput povećanja cijena, inflacije, gubitka nacionalnog suvereniteta, kao i pozitivnih posljedica koje će se odražavati na turizam.

Abstract: On July 1, 2013, Croatia became a member of the European Union and thereby also committed to introducing the euro as its national currency as soon as it is ready. When Croatia’s macroeconomic situation began to de­velop in a positive trend, it entered the European Exchange Rate Mechanism (ERM II) on July 10, 2020, a kind of waiting room for the euro that prepares the country for a major change. Although Croatia is a deeply euroized coun­try, months of adjustment to the euro await it in terms of adjusting prices, in­formation and communication channels, and preventing possible crises and shocks that may affect the country’s economy during the conversion. In order to minimize shocks, efforts are being made to fulfill the Maastricht criteria. All possible positive and negative consequences that can be expected are listed, and through a survey on the perception of citizens, their level of information about the transition to the euro is shown, as well as fears such as price increas­es, inflation, loss of national sovereignty, as well as positive consequences that will reflect on tourism.

7th International Scientific Conference – EMAN 2023 – Economics and Management: How to Cope With Disrupted Times, Ljubljana, Slovenia, March 23, 2023, CONFERENCE PROCEEDINGS, published by: Association of Economists and Managers of the Balkans, Belgrade, Serbia; ISBN 978-86-80194-69-1, ISSN 2683-4510, DOI: https://doi.org/10.31410/EMAN.2023

Creative Commons Non Commercial CC BY-NC: This article is distributed under the terms of the Creative Commons Attribution-Non-Commercial 4.0 License (https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/) which permits non-commercial use, reproduction and distribution of the work without further permission. 

REFERENCES

Bukovšak, M, Ćudina, A., & Pavić, N. (2017) Uvođenje eura u Hrvatskoj: mogući učinci na međunarodnu suradnju i ulaganja (online). Dostupno na: https://www.hnb.hr/document­s/20182/2070697/p-033.pdf/b616e6d2-78cf-4b79-830a-789ab25e853d. Pristupljeno: 14. svibnja 2021.

Hrturizamhr. (2021). Turistički news portal, dostupno na: https://hrturizam.hr/hrvatska-ima-najveci-udio-turizma-u-bdp-u-u-europi-cak-1801-posto/, pristupljeno: 04.08.2021.

Santana Gallego, M., Ladesma-Rodriguez, F., & Perez-Rodriguez, P. V. (2010). Exchange Rate Regimes and Toursim. Torusim Economics. 16(1): 25-43.

Dodatne preporučene reference

Bahar, O., & Kozak, M., (2006.) Potential impacts of Euro on destination choice, 54 (3): 253-243.

Baldwin, R. E., Di Nino, V., Fontagne, L., De Santis, R. A., & Taglioni, D. (n.d.). Study on the Im­pact of the Euro on Trade and Foreign Direct Investment. SSRN Electronic Journal. https://doi. org/10.2139/ssrn.1163774

Berger, H. (2005). The Euro and Trade: A Historical Perspective. University of Berlin Bulletin. 12(2): 12-29.

Bilas, V. (2005). Konvergencija tranzicijskih zemalja prema Europskoj uniji, 56 (3-4), 221-238, , do­stupno na: https://hrcak.srce.hr/file/15413

Brkić, M., & Šabić, A. (2018) Je li euro optimalna valuta za Hrvatsku: ocjena korištenjem teorije op­timalnih valutnih područja. Privredna kretanja i ekonomska politika. 1(142): 9-70.

Ciccarelli, M. M., & Rebucci, M. A. (2003). A survey of the recent literature with an application to the European Monetary System. Journal of common market studies. 3(1): 980-112.

Danish opt-outs from the Europian Union, dostupno na: https://en.wikipedia.org/wiki/Danish_opt-outs_from_the_European_Union, pristupljeno: 04.08.2021.

de Grauwe, P. (2012). The Eurozone’s Design Failures: Can they be corrected?, LSE, Amsterdam.

Detken, C., & Hartman, P. (2002) The Euro and International Capital Markets. International finance. 3(1): 53-94. Petroulas, P. (2007) The effect of the euro on foreign direct investment. European Economic Review. 51: 1468 1491.

Euro u Hrvatskoj. (2021). HNB (online). Dostupno na: https://euro.hnb.hr/-/koliko-iznosi-sredisnji-pa­ritet-hrvatske-kune-prema-euru-i-na-koji-je-nacin-odre-en-. Pristupljeno: 14. travnja 2021.

Europska komisija – EUROSTAT. (2021). Real GDP growth rate (online). Dostupno na: https://ec.eu­ropa.eu/eurostat/databrowser/view/tec00115/default/table?lang=en. Pristupljeno: 23. lipnja 2021.

Europska unija. (2021). #Euroat20 (online). Dostupno na: https://europa.eu/euroat20/hr. Pristupljeno: 5. svibnja 2021.

Europska unija. (2021). Povijest eura (online). Dostupno na: https://europa.eu/euroat20/hr/povijest-eu­ra/. Datum pristupa: 5. svibnja 2021.

Europska unija. (2021). Prednosti eura- https://europa.eu/european-union/about-eu/euro/benefits_hr. Pristupljeno: 25. lipnja 2021.

Fogel, R. (2007). Capitalism and Democracy in 2040: Forecasts and Speculations, NBER Working Paper No. 13184, Cambridge MA.

Gullstrand, J., & Olofsdotter, K. (2018). Trade and the Euro: effects on bystanders. Applied Economic Letters. 26(9): 726-730.

Gunnella, V., & Quaglieti, L. (2019). The economic implications of rising protectionism: a euro area and global perspective. Economic Bulletin Articles. 3(1): 2700331.

Hrvatska narodna banka. (2021). Perzistentnost Euroizacije u Hrvatskoj (online). Dostupno na: https:// www.hnb.hr/documents/20182/2073500/p-037.pdf/70da1667-4e15-400d-8115-c0361896cf67. Pristupljeno: 12. svibnja 2021.

Hrvatska narodna banka. (2021). Ispunjava li Hrvatska Maastrichtske kriterije? (online). Dostupno na: https://euro.hnb.hr/-/ispunjava-li-hrvatska-maastrichtske-kriterije. Pristupljeno: 14. travnja 2021.

Hrvatska narodna banka. (2021). Povijest eura (online). Dostupno na: https://euro.hnb.hr/-/povi­jest-eura. Pristupljeno: 10. svibnja 2021.

Jutarnji list. (2021). Plenković otkrio koji hrvatski simboli će biti na eurima: ‘Građani su izabra­li – Nikolu Teslu!‘, dostupno na: https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/plenkovic-otkrio-ko­ji-hrvatski-simboli-ce-biti-na-eurima-gradani-su-izabrali-nikolu-teslu-15089738, pristupljeno: 04.08.2021.

Kesner- Škreb, M. (2006). Kriteriji konvergencije. Financijska teorija i praksa. 17(3): 400-412., str. 407-408.

Keynes, J. M (1936). The General Theory of Employment, Interest, and Money. Macmillan, London.

Kriesi, H. (2018). The implications of the euro crisis for democracy. Journal of European Public Po­licy. 25(1): 59-82.

Lewis, J., & Staehr, K. (2007). The Maastricht Inflation Criterion: What is the Effect of Expansion of the Europian Union? Jour. 12(1): 1-17.

Maloku, E., & Badivuku, M. (2016). How Acceptable are the Costs Compare to Benefits Brought by Euroisation of Kosovar Economy. ILIRIA International Review. 1(1): 51-63.

Marić, Ž. (2015). Mastrihtski kriteriji konvergencije s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu. Mostariensia. 19(2): 127-150.

Međunarodni monetarni fond – IMF. (2021). Principal Global Indicators – https://www.principalglo­balindicators.org/?sk=E30FAADE-77D0-4F8E-953C-C48DD9D14735. Pristupljeno: 24. svib­nja 2021.

Melitz, M. (2003). The Impact of Trade on Intra Industry Reallocations and Aggregate Industry Pro­ductivity. Econometrica. 71 (6): 1695–1725.

Micco, A., Ernesto, S., & Ordoñez, G. (2003). The Currency Union Effect on Trade: Early Evidence from EMU. Economic Policy. 37(10): 315-356.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. (2021). Ugovor o Europskoj Uniji. Dostupno na: http:// www.mvep.hr/custompages/static/hrv/files/EUugovori/11992M_Ugovor_o_EU-u_hrv.pdf-. Pristupljeno: 5. svibnja 2021.

Obadić, A, & Tica, J. (2016). Gospodarstvo Hrvatske. Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski fakultet, Zagreb.

Schwartz, P. (2004). The Euro as Politics. London, England: Institute of Economic Affairs.

Šonje, V. (2019). Euro u Hrvatskoj: za i protiv, Ekonomski lab.

Vlada Republike Hrvatske. (2018). Strategija za uvođenje eura kao službene valute u RH (on­line). Dostupno na: https://euro.hnb.hr/documents/2070751/2104255/h-strategija-za-uvode­nje-eura-kao-sluzbene-valute-u-HR.pdf/69a1c208-c601-4df3-95f6-d336f665b5f9.

Pristupljeno: 14. travnja 2021., str. 26.

Vujčić, B. (2021). Prednosti uvođenja eura (online). Dostupno na: https://novac.jutarnji.hr/novac/aktu­alno/prednosti-uvodenja-eura-znacajne-no-15059193. Pristupljeno: 15. svibnja 2021.

Prilozi

Anketa dostupna na sljedećem linku: https://docs.google.com/forms/d/1SR6-vnvDGsKDlLXlJrhb3UEh9UEKgfq84nP1hrNtF­CI/edit?usp=sharing