Demographic Structure of the European Union

Sandra Mrvica Mađarac – Veleučilište “Lavoslav Ružička” u Vukovaru, Županijska 50, Vukovar, Hrvatska

Svetlana Šibila – Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Ulica kralja Zvonimira 1B, Osijek, Hrvatska

Lana Gubić Kučan – Ugostiteljsko-turistička škola Osijek, Ulica M. Gupca 61, Osijek, Hrvatska

Sažetak: Europska unija se sastoji od 27 europskih država, a cilj joj je integraci­ja i jedinstveno tržište europskog kontinenta. Demografska struktura utječe na gospodarsko stanje države, a uzročno-posljedično i gospodarsko stanje države utječe na demografska kretanja.

Starenje stanovništva je efekt u razvijenim društvima, a nastao je kao posljedi­ca različitih čimbenika (zdravstvene i socijalne zaštite, smanjene stope fertilite­ta, urbanizacije, industrijalizacije). Usprkos smanjenju prirodnog rasta unutar Europske unije i starenju stanovništva ona prolazi kroz konstantan rast broja stanovnika zbog pozitivnog migracijskog salda. Za gospodarski razvoj države i razvoj njenog stanovništva je važna dobno-spolna struktura jer iz nje proizla­zi uravnoteženje muškog i ženskog stanovništva koje je važno za reprodukciju stanovništava i iz koje se formira radno sposobno stanovništvo.

U radu se navode i analiziraju podaci iz Eurostata o demografskoj strukturi sta­novništva Europske unije: dobni sastav, spolni sastav, prirodni demografski fak­tori, obrazovna struktura stanovništva.

Abstract: The European Union consists of 27 European countries, and its goal is the integration and single market of the European continent. The demo­graphic structure affects the economic condition of a state, and the econom­ic condition of the state also affects demographic trends as a cause and effect.

The aging of the population is an effect in developed societies, and it arose as a result of various factors (health and social protection, reduced fertility rates, urbanization, industrialization). Despite the decrease in natural growth with­in the European Union and the aging of the population, the EU is experiencing constant population growth due to a positive migration balance. The age-sex structure is important for the economic development of a country and the de­velopment of its population because it results from the balancing of the male and female population, which is important for the reproduction of the popula­tion and from which the working-age population is formed.

This paper presents and analyzes data from Eurostat on the demographic struc­ture of the population of the European Union: age composition, gender compo­sition, natural demographic factors, educational structure of the population.

7th International Scientific Conference – EMAN 2023 – Economics and Management: How to Cope With Disrupted Times, Ljubljana, Slovenia, March 23, 2023, CONFERENCE PROCEEDINGS, published by: Association of Economists and Managers of the Balkans, Belgrade, Serbia; ISBN 978-86-80194-69-1, ISSN 2683-4510, DOI: https://doi.org/10.31410/EMAN.2023

Creative Commons Non Commercial CC BY-NC: This article is distributed under the terms of the Creative Commons Attribution-Non-Commercial 4.0 License (https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/) which permits non-commercial use, reproduction and distribution of the work without further permission. 

REFERENCES

Chesnais, J. C. (1998). Below Replacement Fertility in European Union, Facts and Policies. Review of Population and Social Policy. No. 7., 83-101.

Čipin, I., & Međimurec. P. (2017). Fertilitet i obiteljska politika u Hrvatskoj. Političke analize: tro­mjesečnik za hrvatsku i međunarodnu politiku. 8(31), 3–9.

Eurostat. (2022). https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/explore/all/popul?lang=en&­display=list&sort=category , učitano 28.08.2022.

Friganović, M. (1990). Demografija – stanovništvo svijeta. Zagreb, Hrvatska: Školska knjiga.

Glamuzina, M., & Glamuzina, N. (1996). Promjene u biološkoj i ekonomskoj strukturi stanovniš­tva Južne Hrvatska (Dalmacije) od 1948. do 1991. Geoadria, 1 (1), 17-34.

Wertheimer-Baletić, A. (1999). Stanovništvo i razvoj. Zagreb, Hrvatska: Mate.

Wertheimer-Baletić, A. (2005). Determinante reprodukcije stanovništva Hrvatske u drugoj polo­vici 20. stoljeća. Stanovništvo Hrvatske – dosadašnji razvoj i perspektive, Zagreb, Hrvatska: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 9-39.

Wertheimer-Baletić, A. (2017). Demografska teorija, razvoj stanovništva Hrvatske i populacijska politika. Samobor, Hrvatska: Meridijani.

Živić, D. (2003). Demografske odrednice i posljedice starenja stanovništva Hrvatske. Revija za so­cijalnu politiku, 10(3): 307–319.