Kanita Imamović-Čizmić
Faculty of Law –University of Sarajevo, Obala Kulina bana 7, 71 000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
DOI: https://doi.org/10.31410/EMAN.2018.802
​​
2nd International Scientific Conference – EMAN 2018 – Economics and Management: How to Cope With Disrupted Times, Ljubljana – Slovenia, March 22, 2018, CONFERENCE PROCEEDINGS published by: Association of Economists and Managers of the Balkans, Belgrade, Serbia; Faculty of Management Koper, Slovenia; Doba Business School – Maribor, Slovenia; Integrated Business Faculty –  Skopje, Macedonia; Faculty of Management – Zajecar, Serbia, ISBN 978-86-80194-11-0


Abstract​

Postoje mnoge prepreke za primjenu koncepta bolje regulacije unutar različitih država jer njihove vlade donose odluke u savremenim globalnim uvjetima obilježenim visokim stepenom nesigurnosti i rizika koji utiču na kvalitet svakodnevnog od makroekonomskoga odlučivanja.  Europska unija prepoznala je važnost ovog koncepta, što potvrđuje i Priopćenje Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom ekonomskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Kompletiranje pravilnika o poboljšanju propisa: Bolja rješenja za bolje rezultate COM (2017) 651 final. Bolja regulacija osigurava: otvoreno i transparentno donošenje odluka, građani i dionici aktivno učestvuju i daju svoj doprinos tijekom procesa donošenja zakona i zakona, odluke vlada temelje se na dokazima o minimalnom utjecaju regulatornih optrećenja na privredne subjekte, građane ili javne uprave. Bosna i Hercegovina je država u tranziciji s kompleksnim strukturom vlasti i malom otvorenom ekonomijom. Bosna i Hercegovina se odlučila za put prema ulasku u Europsku uniju i, u tom kontekstu, usklađivanje zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije. Postavlja se pitanje je li i u kojoj mjeri Bosna i Hercegovina može primijeniti koncept Better Regulation, s obzirom na pravni i regulatorni okvir i ekonomske uvjete koji proizlaze iz njene složene državne organizacije. Ovaj članak se bavi o primjenom koncepta Better Regulation u Europskoj uniji ali i otvorenim pitanjima njezine primjene u Bosni i Hercegovini.  

Key words

bolja regulacija, Evropska unija, Bosna i Hercegovina, Procjena učinaka propisa

References

  • Kasim I Begić, Ekonomska politika, Sarajevo, 2000.
  • Musa Anamarija, PRILAGODBA PROCESA IZRADE PROPISA EUROPSKIM INTEGRACIJAMA: NOVINE I IZAZOVI, Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, Vol.VI No.1 Lipanj 2015.
  • Neil Gunningham and Darren Sinclair,  Smart regulation, https://pressfiles.anu.edu.au/downloads/press/n2304/pdf/ch08.pdf,
  • Zdenka Pogarčić, Procjena učinaka propisa u funkciji stvaranja boljeg zakonodavstva i gospodarskog rasta, www.ijf.hr/upload/files/file/PV/2015/1/pogarcic.pdfhttps://www.gov.scot/Topics/Business-Industry/support/better-regulation/5principlesofBetterRegulation,
  • Imamović-Čizmić Kanita, Pravne i institucionalne pretpostavke procjene učinaka propisa u BiH, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, LVIX – 2016
  • Udruženje poslodavaca FBiH, KAKO DO POVOLJNIJEG POSLOVNOG AMBIJENTA, Šta poslodavci očekuju od vlasti,
  • Centri civilnih inicijativa, Efekti zakona jedna od nepoznanica u BiH. Sarajevo: Centri civilnih inicijativa,2015
  • Communication from the Commission to the European parliament, the Council, The European economic and social committee and the committee of the regions , 2012 Strasbourg, 12.12.2012   COM(2012) 746 final
  • Ustav BiH
  • Ustav F BiH
  • https://ec.europa.eu/info/law/law-making-process/evaluating-and-improving-existing-laws/refit-making-eu-law-simpler-and-less-costly/refit-platform/role-structure-and-working-methods-refit-platform_enhttps://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52015DC0215&from=HR

Association of Economists and Managers of the Balkans – UdEkoM Balkan
179 Ustanicka St, 11000 Belgrade, Republic of Serbia