Nevenka Nićin
Univerzitet Union, Fakultet za poslovno industrijski menadzment i pravo, Beograd, Ekonomski fakultet, Evropski univerzitet Brčko, Brčko distrikt, BIH
Anka Bulatović
Evropski univerzitet Brčko distrikt, Brčko, BIH
Vojislava Grbić
Visoka škola strukovnih studija za menadžment i poslovne komunikacije, Sremski Karlovci, Mitropolita Stratimirovića 110, Ekonomski fakultet, Evropski univerzitet Brčko, Brčko district, BIH​
​​​​DOI: https://doi.org/10.31410/EMAN.2018.518
​​
2nd International Scientific Conference – EMAN 2018 – Economics and Management: How to Cope With Disrupted Times, Ljubljana – Slovenia, March 22, 2018, CONFERENCE PROCEEDINGS published by: Association of Economists and Managers of the Balkans, Belgrade, Serbia; Faculty of Management Koper, Slovenia; Doba Business School – Maribor, Slovenia; Integrated Business Faculty –  Skopje, Macedonia; Faculty of Management – Zajecar, Serbia, ISBN 978-86-80194-11-0


Abstract​

Nakon Drugog svetskog rata društveni položaj žena se počeo drastično poboljšavati. Žene su počele da stiču ista prava kao i muškarci, što se odrazilo i na njihov ulazak u poslovni svet koji je do tada bio rezervisan samo za ,,jači pol“. Međutim, danas nisu ukinute sve predrasude koje postoje kada se govori o poslovnim ženama i rezultatima koje one mogu ostvariti. Žena je jako teško menjala već utvrđene modele društva koji su favorizovali ulogu muškarca u poslovnom svetu, a sem toga ona nije dobijala ni podršku okruženja u kojem živi upravo zbog tradicionalnih odnosa koji postoje u društvu. U našem društvu još uvek su dominantni stereotipi o ulozi polova, tradicionalna i zastarela verovanja o tome koju vrstu posla trebaju obavljati žene, a koju vrstu posla muškarci. Često je prisutna izreka da žena mora biti dva puta bolja od muškarca kako bi uspela, a poznata je izreka da su ljudi vrlo strogi prema neuspelim muškarcima i veoma velikodušni prema uspešnim ženama.
Po pravilu, ženama je uvek davana neka manje istaknuta funkcija i time im je bilo onemogućeno da pokažu svoje talente u poslovnom svetu. Umesto toga, njihova uloga je bila marginalizovana i bilo im je onemogućeno da učestvuju u procesu donošenja odluka. Međutim, one su ipak odlučile da prokrče put, da se izbore za svoje mesto i da se dokažu u poslovnom svetu, koji je jako dugo važio kao isključivo ,,muški teren“ .Polako kreću da sa velikim uspehom rukovode kompanijama, i time razbiju stereotipna mišljenja o ulozi žena u biznisu. Između ostalog, koristeći upornost u radu i intuitivnost, žene stiču određene poslovne prednosti. Ako se pod preduzetništvom u najširem smislu reči podrazumeva preuzimanje rizika da se komercijalizuje nova ideja preko proizvodnje i prodaje proizvoda/usluga kroz osnivanje sopstvene firme, preduzetnik je svako ko ispunjava te uslove. Ovakva opšta definicija preduzetništva se dalje razrađuje: ko može biti preduzetnik i koji su kvaliteti uspešnog preduzetnika. Rasprave po pitanju ko može biti preduzetnik uključuju i rasprave po pitanju koje karakteristike imaju žene preduzetnici.
Tradicionalna teorija preduzetništva istuče ,,dualnu karijeru“ žene kao ograničenje koje umanjuje šansu ženama da budu uspešni preduzetnici, odnosno ,,karijera majke“ i karijera žene uspešnog preduzetnika su nespojive. Pošto u praksi ima uspešnih žena, onda se prepreke za žene postavljaju u obliku ,,staklenog plafona“. ,,Stakleni plafon“ je granica do koje žena uopšte, a pogotovo žene majke, mogu razvijati svoju poslovnu karijeru. Ovaj ,,plafon“ je oduvek postojao, samo u različitim oblicima: najpre u obliku patrijarhata, kada postoji shvatanje da je žena potčinjeno ljudsko biće u porodici, jer sve odluke donosi muškarac; zatim, preko podele zanimanja na ,,muška“ i ,,ženska“; preko podele poslova na ,,ženske“ (izvršne) i ,,muške“ (menadžerske); preko podele poslova na dobro plaćene (,,muške“ poslove) i slabije plaćene (,,ženske“ poslove); preko nižih (za žene) i viših primanja (za muškarce) za iste poslovne rezultate i sl.
​​​​
​​​​

Key words

kompanija, stereotipi, preduzetnik, stakleni plafon, dualna karijera, diskriminacija


References

  1. Radović Marković Mirjana: ,,Žene i mali biznis“, Poslovni biro, Beograd, 2005.
  2. Čvoro Petar: ,,Održivo preduzetništvo“, Sveučilište u Zadru, Zadar, 2007.
  3. Đjuričić Milan ,Đuričić Rade: ,,Savremeno preduzetništvo“, Užice, 2012.
  4. Jokić Dragoslav i dr: ,,Preduzetništvo novog doba“, Iniciacija, Užice, 2010.
  5. Prokopović Bratislav i dr : ,,Poslovno planiranje“ , Viša škola za poslovne sekretare i menadžment, Novi Sad, 2007.
  6. www.careerbuilder.com
  7.  www.hp.com/rs/sr/stories/Prie_iz_HP
  8. www.podjetnik.si/KatID=311&ClaneklD=3282
  9. https://blic.co.yu/drustvo.php?id=28668

Share this

Association of Economists and Managers of the Balkans – UdEkoM Balkan
179 Ustanicka St, 11000 Belgrade, Serbia

https://www.udekom.org.rs/home

Udekom Balkans is a dynamic non-governmental and non-profit organization, established in 2014 with a mission to foster the growth of scientific knowledge within the Balkan region and beyond. Our primary objectives include advancing the fields of management and economics, as well as providing educational resources to our members and the wider public.

Who We Are: Our members include esteemed university professors from various scientific disciplines, postgraduate students, and experts from ministries, public administrations, private and public enterprises, multinational corporations, associations, and similar organizations.

Building Bridges Together: Over the course of nine years since our establishment, the Association of Economists and Managers of the Balkans has established impactful partnerships with more than 1,000 diverse institutions across the Balkan region and worldwide.

EMAN conference publications are licensed under a Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License.